MICC

Pet učenica naše škole u pratnji prof. Jovane Jankovski predstavljale našu školu na Modelu Međunarodnog krivičnog suda za Zapadni Balkan u Mostaru

Od 8. do 15. 3. u Mostaru je održan Model Međunarodnog krivičnog suda za Zapadni Balkan realiziran od strane Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) u suradnji s Nacionalnim Demokratskim Institutom (NDI BiH) i Fondacijom InfoHouse. U ovom projektu je sudjelovalo 30 učenika iz srednjih škola širom Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U pratnji prof. psihologije Jovane Jankovski našu školu su predstavljale: Marija Božić (IV.a), Emilija Domić (IV.a), Ana Mirecki (III.b), Helena Šumić (I.b) i Aleksandra Zrnić (I.b). Naši učenici su imali priliku sudjelovati u mnogobrojnim sesijama, predavanjima i projektima, kao i u samim simulacijama suđenja, koje su mnogima bile najinteresantniji, ali i najzahtjevniji dio. Svi učesnici su bile podijeljeni u četiri skupine: tužiteljstvo, obrana, suci i press tim.

Tužiteljstvo je imalo zadatak pripremiti optužnicu za slučajeve, obrana „ubaciti crva sumnje“  u slučaj i osloboditi optuženog, suci donijeti pravične odluke, a tim novinara ispitati sve učesnike o slučajevima nakon sesija i napisati članke. Rad novinara i ostalih učesnika je na kraju rezultirao izdavanjem novina s ovog događaja. Za uspješnost simulacija u velikoj mjeri su zaslužni pravni treneri koji su nam prenosili znanje i pomagali od povijesti preko pisanja optužnice do iznošenja slučaja. Prvih dana boravka u Mostaru učili smo o pravnoj terminologiji, kaznama, kršenju ljudskih prava i njihovoj zaštiti. Poznavanje svega navedenog predstavljalo je temelj za daljnji rad na različitim slučajevima iz arhiva Međunarodnih krivičnih sudova.

Tim koji je radio na slučaju Fridrich Flick probio je led i otvorio niz sesija. U timu tužitelja na ovom slučaju radila je Ana. Slučaj Bikindi bio je jedan od najzanimljivijih za našu školu jer smo imali tri predstavnice na tri različite pozicije. Helena je zajedno sa svojim timom tužila, Emilija branila, a Marija presudila. Posljednji, ali jednako bitan i kvalitetan slučaj bio je s naših prostora. Naime, riječ je o slučaju Erdemović na kojem je radila Aleksandra.

Ono što je ovaj projekt zaista postigao najbolje se oslikava u grafitima, koji su kao naš trag ostali u Mostaru. Grad na Neretvi poznat je u našoj zemlji, ali i u svijetu kao grad ulične umjetnosti. Murali duž nebodera, grafiti na zgradama, obrušenim zidovima i u haustorima zaštitni su znak Mostara. Upravo u jednom takvom haustoru učesnici MICC projekta poruke mržnje pretvorili su u nešto lijepo, inspirativno i jedinstveno.

Posljednji dan iskoristili smo za odmor i odlazak u centar Mostara. Slijedio je obilazak jezgra grada, čuvenog Starog mosta, kao i razgovor s prof. Tonijem Šarcem, koje je bio dugogodišnji prof. hrvatskog jezika u našoj školi. Sveukupno iskustvo je bilo vrlo pozitivno, ispunjeno kako edukacijom i radom, tako i upoznavanjem i druženjem s učenicima iz različitih dijelova Balkana.

Veliku zahvalu dugujemo organizatorima na pozivu, trenerima na znanju, učesnicima na prijateljstvu i našim domaćinima centru Emaus na toplini, gostoprimstvu i poučnim riječima.

Aleksandra Zrnić, II.b

Arhiv objava

Naša misija

Svojim obrazovnim i odgojnim konceptom gimnazija želi da mladi ljudi postignu ljudsku, ćudorednu i duhovnu zrelost i da je unesu učinkovito u suvremene društvene promjene. Ona želi mlade ljude osposobiti za život i zvanje u sve kompleksnijem suvremenom svijetu.

Gimnazija treba voditi računa o posebnim odlikama koje su specifične za katoličke škole diljem svijeta, kao i o njihovoj povijesti u ovom gradu i zemlji te o vlastitoj profiliranosti…

Gimnazija treba doprinositi ostvarivanju istinskog humanizma koji je otvoren za etičke i religiozne dimenzije i koji je kadar doprinijeti upoznavanju i pravilnom vrednovanju kultura i duhovnih vrednota različitih civilizacija.

Gimnazija se mora truditi oko njegovanja ugodne klime u međuljudskim odnosima; oko temeljitog odgoja mlade osobe u njenoj integralnosti, te o visokom nivou posredovanja znanja. Nastavna klima mora biti prožeta međusobnim povjerenjem, kako bi mladi ljudi naučili podnositi opterećenja, pravilno postupati s vlastitim željama i potrebama i pravilno se razvijati za zrelu osobu s unutarnjom osobnom slobodom.